Herceg Novi se naziva gradom sunca i zelenila. Nalazi se u južnom dijelu jadranske obale, na ulazu u Bokokotorski zaliv. Ima preko 200 sunčanih dana godišnje, sa prosječnom temperaturom od preko 20 stepeni Celzijusa. Grad je osnovan prije 600 godina (1382. godine). Danas ga ukrašavaju tvrđave iz turskog, mletačkog, španskog i austrijskog perioda. Takođe, tamo rastu neke rijetke vrste cvijeća i ukrasnog bilja. Grad ima preko 250 vrsta egzotičnih biljaka, porijeklom iz svih krajeva svijeta, što mu daje posebnu odliku i privlačnost.
Egzotične vrste kao što su mimoza, agave, cvrčci, magnolije, eukaliptus, araukarija su se uspješno prilagodile našoj klimi i zajedno sa autohtonom vegetacijom zrače jedinstvenom ljepotom. Najljepši prirodni park se naziva Savinska dubrava i poznat je po spomenicima iz prošlosti kao i novije istorije ovog grada. Istovremeno kada se zimi na padinama obližnje planine Orjen organizuju skijaška takmičenja, pored mora je mimoza u cvatu, a tradicionalna manifestacija „Mimoza festival“ održava se na hercegnovskoj rivijeri. Zahvaljujući prirodnim ljepotama posebno je razvijen zimski turizam. Zdravstveni turizam je razvijen u Igalu, gdje se nalazi čuveni Institut za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Simo Milošević“ i Centar „RVI“ (koriste se mineralna voda i ljekovito bilje), a za rekreaciju se duž obale nalazi atraktivno šetalište „Pet Danica“ (Igalo – Meljine – dužine 7 km). Grad ima Muzej baštine, Arhiv i Umjetničku galeriju. Razvijaju se vodeni sportovi. Herceg Novi ima veliki broj plaža od kojih se većina nalazi u blizini hotela. U neposrednoj blizini grada se nalaze brojna područja za piknik, do kojih možete doći autobusima, brodovima ili barkama. U popodnevnim satima možete uživati u svim vrstama hrane i pića koje se pripremaju samo za vas u brojnim restoranima i kafićima.
Arheološki nalazi iz Luštice su označili početak civilizacije u ovom kraju. Potiču još iz neolita i ranog bronzanog doba. Iliri su bili prvi stanovnici grada. Komercijalne prilike privukle su grčke trgovce u 5. vijeku p.n.e. Nakon što su porazili Ilire u 3. vijeku nove ere, Rimsko carstvo je preuzelo ovaj region. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, 476. godine, Vizantija je vladala šest vijekova. U 7. vijeku slovenska plemena su gusto naseljavala ovaj kraj i oko područja današnjeg Herceg Novog je formirana parohija Dračevica. Od 10. vijeka Dračevica gubi svoju samostalnost, jer je postala meta zetskih vojvoda, ali ne zadugo, jer se bližio period vladavine porodice Nemanjić. Nakon smrti cara Dušana, Dračevicom je upravljao vojvoda Vojislav Vojinović, a kasnije i porodica Balšić.
Grad Herceg Novi osnovan je 1382. godine, kada ga je bosanski ban (provincijalni gospodar) kralj Tvrtko I Kotromanić osnovao u Topljanskom zalivu, s namjerom da
mu da trgovačku, pomorsku i zanatsku ulogu, i dao mu ime Sveti Stefan.
Kao jedan od najmlađih gradova na jadranskoj obali, zvao se Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo. Sadašnje ime je dobio za vrijeme vladavine Hercega (vojvode) Stjepana Vukčića Kosača kada je grad doživio svoj najveći napredak. Turci su ga osvojili 1482. godine i, uz kratku pauzu između 1538. i 1539. godine, kada su ga
kontrolisali Španci, vladali su oko 200 godina sve do 1687. godine.
Nakon toga, mnogi narodi i civilizacije su živjeli na njegovom tlu, ostavljajući duboke tragove svoje istorije, kulture i ukupnog razvoja. Nakon turske vladavine grad su osvojili Mlečani, koji su vladali do kraja Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena u upravi Herceg Novog. Austrijanci su vladali do 1806. godine. Nakon toga, upravu su preuzeli Rusi, do 1807. godine, a zatim su Francuzi upravljali do 1814. godine. U periodu od 1813. do 1814. godine gradom su privremeno upravljale vlada Crne Gore i Kotorski zaliv. Od 1814. do 1918. grad je bio pod austrougarskom upravom.
Onda su se Srbi, Hrvati i Slovenci ujedinili da formiraju kraljevinu, koja se mnogo godina kasnije nazivala Jugoslavija, a 1923. joj je pripojen Bokokotorski zaliv. Nakon kapitulacije Jugoslavije, grad su okupirali Italijani, zatim Njemci, sve do oslobođenja 28. oktobra 1944. godine. Kulturno i istorijsko blago grada se čuva u Muzeju i Gradskom arhivu, pored tvrđave Kanli Kula, koja ima ljetnju pozornicu.
Gradski muzički orkestar postoji od 1866. godine. Slikarska tradicija u Boki je veoma jaka, posebno u Herceg Novom. Riječ je o poznatoj Galeriji „Josip Bepo Benković”, koja je osnovana 1967. godine.
„Javna kulturna ustanova Herceg-Fest”
Javna ustanova za kulturni razvoj je osnovana 24. februara 1992. godine, a u julu 1994. godine je objedinjena sa Filmskim preduzećem „Orjen”. Osnovna funkcija mu
je osmišljavanje festivala i organizacija kulturno-zabavnog života i programa u gradu. Zaslužni su za sljedeće: „Mimoza Festival”, HAPS, „Sunčane skale”,
„Herceg Novi Film Festival”.
Adresa: Njegoševa bb
Telefon: +382 88 322 320
Faks: +382 88 322 004
E-mail: hercegfest@t-com.me
Web: www.hercegfest.me
Gradski arhiv
Otvoren od 1956. godine, od trenutka kada su arhivski materijali vraćeni iz Zadra, gdje su ih Italijani odnijeli za vrijeme Drugog svjetskog rata. Prvobitna građevina je
izgrađena 1885. godine i teško je oštećena u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine. Ubrzo nakon toga je obnovljena i dodatno razvijena. Arhiv se prostire
na površini od 700 m2 sa najsavremenijom opremom. U okviru Arhiva postoje biblioteka i čitaonica koja se svakodnevno otvara. Najstariji dokument u Arhivu
datira iz 1685. godine. Biblioteka obuhvata oko 30.000 knjiga i oko 1.000 periodičnih publikacija.
Adresa: Herceg Stephan Square 1
Telefon: +382 88 322 655
Gradski muzej
Gradski muzej je osnovan 1949. godine, a otvoren 1953. godine. Sama zgrada, u kojoj se nalazi muzej, izgrađena je prije više od 150 godina, a to je ostavština jednog
od gradonačelnika Herceg Novog, Mirka Komnenovića (1870-1941) i njegove supruge Olge.
Adresa: Mirka Komnenovića 9
Telefon: +382 88 322 485
e-mail: muzej@t-com.me
Web: www.rastko.org.yu/rastko-bo/muzej/index_e.html
Gradska biblioteka
Biblioteka obuhvata preko 30.000 knjiga. Najznačajnije su zaostavštine DUŠANA PETKOVIĆA (5.000 knjiga) i VELJKA RADOJIČIĆA (1.500 knjiga), kao i knjige koje su kao poklone davale ugledne porodice Doklestića, Daljeva, Lučića, Subotića… Formirana je i kolekcija baštine.
Adresa: Trg Herceg Stefana 6
Telefon: +382 88 321 900
+382 88 324 328
e-mail: biblhn@t-com.me
Web: www.bibliotekaherceg-novi.org.m
Montenegro Tourist Service vaš pouzdan partner već 15+ godina.